Zbirku čine bidermajerske garniture, namještaj, obiteljski portreti, umjetničke slike i biste. Posebice treba istaknuti sadrenu bistu Ivana Mažuranića koju je načinio poznati hrvatski kipar Ivan Rendić. Na bana Ivana Mažuranića podsjeća i njegov veliki portret koji su naslikali slikar i grafičar Božidar Jakac i dr. Viktor Ružić.
U vitrinama i ormarima nalazimo predmete za svakodnevnu uporabu obitelji Mažuranić, Brlić i Ružić, Demeter i drugih, a to su servisi za jelo i piće, te osobni predmeti pripadnika obitelji. Među njima treba istaći prstenje Smail-age Čengića koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio Smail-agu.

Od osobnih predmeta izdvajamo notes Ivana Mažuranića načinjen iz kornjačevine s inkrustriranim srebrnim i emajliranim historicističkim ukrasom i inicijalima I.M., koji u unutrašnjosti sadrži pločicu za pisanje iz slonovače te malu srebrnu olovku. Zanimljiva je mala futrola iz kože s kaširanom slikom nimfe. Tu futrolu za kratke cigare poklonio je Ivanu Mažuraniću, njegov šogor, Dimitrije Demeter.
Velika zbirka stilskog namještaja, umjetničkih predmeta, porculana, stakla i slika potječe od ovih obitelji kao i od obitelji koje su s porodicom Ružić u rodbinskim vezama. Tako nalazimo predmete iz obitelji Badovinac pl. Badovinski, Daubachy pl. Doljskih, pl. Špun-Štrižićevih, grofova Lantieri, Solci-Schulz von Altenkazze, Müller von Thomamühl, Dworski von Prus, Nikolića baruna Podrinjskih, pl. Zajc, Brlića, von Bernath Lendway, Vilhar, Demeter, von Kuslan, Nestoroff, Gelletich, de Adamich, de Vallentsits, de Marsano Ploech, Kukuljević Sakcinski i drugih.

Zbirka i biblioteka Mažuranić-Brlić-Ružić čini s arhivom Ružić nedjeljivu cjelinu. Arhivu su velikom marljivošću sakupljali i slagali ing. Viktor Ružić i Matilda Ružić, prof. U arhivi sakupljeni su obiteljski dokumenti i velika korespodencija obitelji Mažuranić-Brlić-Ružić i s njima povezanih obitelji. Taj živi organizam obiteljske ville sa zbirkom slika i namještaja te drugih umjetničkih predmeta o kojoj marljivo brine Gilda Ružić, prof., upravo je zanimljiv svojim životom kao jedinstven primjer građanskog života 19. i 20. stoljeća na ovim prostorima. U Hrvatskoj je knjižnica Mažuranić-Brlić-Ružić jedina obiteljska knjižnica koja i danas funkcionira u krugu obitelji, a kao i od prvih dana nastanka tako i danas, koristi prijateljima i znanstvenicima.